O radionicama

Motorizirani cestovni promet jedno je od bitnih obilježja suvremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog fenomena, nažalost, i nadalje plaćamo visokom cijenom nepoželjnog ljudskog stradanja.

Osim individualnih tragedija, i društvo trpi velike gubitke zbog prometnih nesreća. U posljednjih deset godina na hrvatskim se cestama prosječno dogodilo oko 42 tisuće prometnih nesreća. U 32 posto nesreća stradavale su osobe. Godišnje je u prometu prosječno stradavalo 18,5 tisuća osoba. Od tog broja 80 posto prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama.

Od 2007. do 2016. godine na hrvatskim se cestama dogodilo 419 587 prometnih nesreća. U tim je nesrećama nastradalo 170 430 osoba: poginulo je 4399 osoba, teško je ozlijeđeno 33 193 osobe, a 147 741 osoba je lakše ozlijeđena.

 

Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podignulo na višu razinu, društvo mora uložiti znatno više sredstava u poboljšanje prometne infrastrukture. Također je nužno što više educirati građane u svrhu poboljšanja prometne kulture koja u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini. Policija svojim aktivnostima znatno utječe na povećanje prometne discipline svih sudionika, kako preventivnim tako i represivnim mjerama.

Mjere kojima bi se do 2020. godine broj poginulih osoba trebao smanjiti na 213 (što je cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa MUP-a) provest će se na sljedećim poljima djelovanja: 

  • promjena ponašanja sudionika u prometu, 
  • bolja cestovna infrastruktura, 
  • sigurnija vozila, 
  • učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća i 
  • ostala područja djelovanja. 

Od tri bitna čimbenika za sigurnost prometa (sudionici, vozila i ceste), prometna kultura svih sudionika - a posebno vozača - najbrže može smanjiti tragične posljedice. 


Za sudionike u prometu u srednoškolskoj dobi je malo i nedovoljno aktivnosti usmjerenih edukaciji i prevenciji stradavanja. Provođenjem radionica o sigunijem sudjelovanju u prometu te drugim aktivnostima projekta „Prometna Učilica za srednjoškolce“, cilj nam je „premostiti“ prostor između osnovne škole i vozačkih škola, te dodatno doprinjeti razvoju savjesnih i odgovornih mladih sudionika u prometu.

Dob vozača koji su skrivili prometnu nesreću
Prometne nesreće
ukupno % s poginulima % s ozlijeđenima %
Nepoznato 2.906 9,5 1 0,4 200 2
do 14 godina 138 0,4 1 0,4 109 1,1
15 - 24 godina 4.654 15,2 49 19,8 1.831 18,7
25 - 34 godina 6.027 19,6 44 17,8 2.129 21,7
35 - 44 godina 5.297 17,3 38 15,4 1.744 17,8
45 - 54 godina 4.642 15,1 40 16,2 1.536 15,7
55 - 64 godina 3.908 12,7 40 16,2 1.238 12,6
65 i više godina 3.127 10,2 34 13,8 1.014 10,3
Ukupno 30.699 100,0 247 100,0 9.801 100,0
;

Radionice se održavaju u učionici informatike na računalima koja imaju pristup internetu i traju jedan školski sat po jednom razredu. Ukoliko škola ima računala za više učenika, utoliko može pridružiti još jedan razred ili više učenika. Predavač je na raspolaganju cijeli školski dan, a ovisno o broju razrednih odijeljenja i broju turnusa u kojima se odvija nastava, dostupan je i više dana. 

Na radionicu dolaze predavači - predstavnik Prometne Učilice i djelatnik MUP-a zadužen za preventivu koji održavaju  predavanje o važnosti prometne kulture te poznavanja i pridržavanja prometnih propisa za sigurnost. Kako su sve važne teme vezane za sigurnije sudjelovanje mladih u prometu obrađene u obliku kratkih prezentacija i video lekcija na Prometnoj Učilici, uz koje se nalaze i zadaci za provjeru naučenoga, s učenicima se prolazi par nastavnih tema te izvršava kratka provjera naučenoga taj školski sat.
Putem interaktivne internet aplikacije učenici odmah dobivaju povratnu informaciju što znaju, a što ne znaju.

Tijekom ove prve godine aktivnosti sa srednjoškolcima, izvršit ćemo testiranja znanja i pokušati utvrditi stupanj upoznatosti sa prometnim propisima, što ćemo iskazati u različitim poretcima i statistikama. Najuspješniji pojedinci, razredi i škole dobiti će diplome i priznanja. Daljnim razvojem projekta, nadamo se na ovaj način provedbi državnog natjecanja srednjoškolaca u poznavanju prometnih propisa s vrijednim nagradama. laugh


Ako ste zainteresirani za održavanje ovakve radionice u Vašoj školi, slobodno nam se javite na prometnaucilica@skole.hr

 

u tekstu su korišteni podaci iz "Biltena o sigurnosti cestovnog prometa 2016.", Nakladnik: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Glavno tajništvo ministarstva, Služba za strateško planiranje, analitiku i razvoj
Jeste li znali?

U rujnu davne 1924. godine talijanski kralj je otvorio prvu dionicu autoceste na svijetu, između Milana i Varesea. 

No, sama ideja ceste s obilježjem autoceste nastala je u Njemačkoj. U Hrvatskoj je prva dionica autoceste otvorena na dionici Zagreb - Karlovac 29. prosinca 1972. godine.