O radionicama

Motorizirani cestovni promet jedno je od bitnih obilježja suvremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog fenomena, nažalost, i nadalje plaćamo visokom cijenom nepoželjnog ljudskog stradanja.

Osim individualnih tragedija, i društvo trpi velike gubitke zbog prometnih nesreća. U posljednjih deset godina na hrvatskim se cestama prosječno dogodilo oko 42 tisuće prometnih nesreća. U 32 posto nesreća stradavale su osobe. Godišnje je u prometu prosječno stradavalo 18,5 tisuća osoba. Od tog broja 80 posto prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama.

Od 2007. do 2016. godine na hrvatskim se cestama dogodilo 419 587 prometnih nesreća. U tim je nesrećama nastradalo 170 430 osoba: poginulo je 4399 osoba, teško je ozlijeđeno 33 193 osobe, a 147 741 osoba je lakše ozlijeđena.

 

Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podignulo na višu razinu, društvo mora uložiti znatno više sredstava u poboljšanje prometne infrastrukture. Također je nužno što više educirati građane u svrhu poboljšanja prometne kulture koja u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini. Policija svojim aktivnostima znatno utječe na povećanje prometne discipline svih sudionika, kako preventivnim tako i represivnim mjerama.

Mjere kojima bi se do 2020. godine broj poginulih osoba trebao smanjiti na 213 (što je cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa MUP-a) provest će se na sljedećim poljima djelovanja: 

  • promjena ponašanja sudionika u prometu, 
  • bolja cestovna infrastruktura, 
  • sigurnija vozila, 
  • učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća i 
  • ostala područja djelovanja. 

Od tri bitna čimbenika za sigurnost prometa (sudionici, vozila i ceste), prometna kultura svih sudionika - a posebno vozača - najbrže može smanjiti tragične posljedice. 


Za sudionike u prometu u srednoškolskoj dobi je malo i nedovoljno aktivnosti usmjerenih edukaciji i prevenciji stradavanja. Provođenjem radionica o sigunijem sudjelovanju u prometu te drugim aktivnostima projekta „Prometna Učilica za srednjoškolce“, cilj nam je „premostiti“ prostor između osnovne škole i vozačkih škola, te dodatno doprinjeti razvoju savjesnih i odgovornih mladih sudionika u prometu.

Dob vozača koji su skrivili prometnu nesreću
Prometne nesreće
ukupno % s poginulima % s ozlijeđenima %
Nepoznato 2.906 9,5 1 0,4 200 2
do 14 godina 138 0,4 1 0,4 109 1,1
15 - 24 godina 4.654 15,2 49 19,8 1.831 18,7
25 - 34 godina 6.027 19,6 44 17,8 2.129 21,7
35 - 44 godina 5.297 17,3 38 15,4 1.744 17,8
45 - 54 godina 4.642 15,1 40 16,2 1.536 15,7
55 - 64 godina 3.908 12,7 40 16,2 1.238 12,6
65 i više godina 3.127 10,2 34 13,8 1.014 10,3
Ukupno 30.699 100,0 247 100,0 9.801 100,0
;

Radionice se održavaju u učionici informatike na računalima koja imaju pristup internetu i traju jedan školski sat po jednom razredu. Ukoliko škola ima računala za više učenika, utoliko može pridružiti još jedan razred ili više učenika. Predavač je na raspolaganju cijeli školski dan, a ovisno o broju razrednih odijeljenja i broju turnusa u kojima se odvija nastava, dostupan je i više dana. 

Na radionicu dolaze predavači - predstavnik Prometne Učilice i djelatnik MUP-a zadužen za preventivu koji održavaju  predavanje o važnosti prometne kulture te poznavanja i pridržavanja prometnih propisa za sigurnost. Kako su sve važne teme vezane za sigurnije sudjelovanje mladih u prometu obrađene u obliku kratkih prezentacija i video lekcija na Prometnoj Učilici, uz koje se nalaze i zadaci za provjeru naučenoga, s učenicima se prolazi par nastavnih tema te izvršava kratka provjera naučenoga taj školski sat.
Putem interaktivne internet aplikacije učenici odmah dobivaju povratnu informaciju što znaju, a što ne znaju.

Tijekom ove prve godine aktivnosti sa srednjoškolcima, izvršit ćemo testiranja znanja i pokušati utvrditi stupanj upoznatosti sa prometnim propisima, što ćemo iskazati u različitim poretcima i statistikama. Najuspješniji pojedinci, razredi i škole dobiti će diplome i priznanja. Daljnim razvojem projekta, nadamo se na ovaj način provedbi državnog natjecanja srednjoškolaca u poznavanju prometnih propisa s vrijednim nagradama.


Ako ste zainteresirani za održavanje ovakve radionice u Vašoj školi, slobodno nam se javite na prometnaucilica@skole.hr

 

u tekstu su korišteni podaci iz "Biltena o sigurnosti cestovnog prometa 2016.", Nakladnik: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Glavno tajništvo ministarstva, Služba za strateško planiranje, analitiku i razvoj
Jeste li znali?

U posljednje vrijeme na prometnicama je zabilježena pojava takozvanih električnih bicikala. 
Pojam bicikla definiran je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama kao vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača. Kako se električni bicikli mogu uz ljudsku pokretati i snagom elektromotora, riječ je o mopedima, koje Zakon o sigurnosti prometa na cestama definira kao motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3 ili čija trajna snaga u slučaju elektromotora ne prelazi četiri kilovata i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na sat. 

Stoga svi vozači koji upravljaju električnim biciklima koji se pokreću isključivo snagom elektromotora, moraju imati važeću vozačku dozvolu AM kategorije, a vozila kojima upravljaju moraju biti registrirana i osigurana.