Pravila 1. Državnog natjecanja srednjoškolaca u poznavanju prometnih propisa

O natjecanju

Natjecanje se provodi u sklopu preventivnog područja djelovanja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa MUP-a „Promjena ponašanja sudionika u prometu“, segment „Edukacija u području sigurnosti prometa“, s ciljem poboljšanja ukupnog stanja sigurnosti cestovnog prometa i smanjenje broja stradavanja djece i mladih u prometu.

Natjecati se mogu svi učenici srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Natjecanje se provodi u dvije kategorije – najbolji učenik/ica i najbolja škola.

Što je potrebno za natjecanje?

Za natjecanje se potrebno prijaviti/registrirati na web stranicama Prometne Učilice. Učenicima se preporuča prijava putem AAI@EduHR korisničkih podatka koje su već dobili ili mogu dobiti u svojoj školi.

Učenici koji nemaju AAI@EduHR račun trebaju se registrirati na stranicama Prometne Učilice nakon čega njihove podatke mora verificirati njihov profesor/razrednik.

Nakon prijave, u svome profilu, učenici trebaju provjeriti ispravnost svojih podataka (pripadnost razredu i odjeljenju) te zaključati svoje podatke.

Što se vrednuje?

Vrednuju se rezultati ispita koje zadaje Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. 

Tijekom natjecanja te prije proglašenja pobjednika vršit će se provjera ispravnosti učeničkih podataka i samostalnosti rješavanja ispita. 

U slučaju nepravilnosti osvojeni bodovi će se poništiti.

Ispiti

Ministarstvo unutarnjih poslova u natjecanju zadaje ukupno 8 ispita, od kojih se vrednuju samo 3 ispita s najboljim rezultatima.

Bodovi učenika predstavljaju prosjek bodova iz 3 najbolja ispita. Pojedini ispit može se pokrenuti samo jednom i to isključivo u terminu održavanja tog ispita. Nema ponavljanja ispita. Učenik može rješavati svaki od 8 ispita i tako popraviti svoj prosjek ili nadoknaditi propušteni ispit.

Za rješavanje ispita učenici na raspolaganju ukupno imaju 15 minuta (900 sekundi), a vrijeme se mjeri od pokretanja prvog pitanja. Pravo pristupa ispitu je iskorišteno čim je isti pokrenut, bez obzira na rezultat i ishod. U slučaju da se ispit iz nekog razloga ne održi, da se prekine i sl. održat će se u rezervnom terminu.

Pitanja u ispitima obuhvaćaju sljedeća područja:

1. Prometni propisi
2. Kretanje pješaka u prometu
3. Vožnja bicikla u prometu
4. Mopedi i motocikli
 
Trajanje natjecanja

Natjecanju se provodi od 1.10. do 30.11.2018. u tjednim cikusima. 

Termini održavanja ispita:

probni ispit: 01.10. (8:00 h) – 05.10.2018. (22:00 h) (rezultati se brišu i ne ulaze u izračun bodova za natjecanje)

  1. ispit: 08.10. (8:00 h) – 14.10.2018. (22:00 h)
  2. ispit: 15.10. (8:00 h) – 21.10.2018. (22:00 h)
  3. ispit: 22.10. (8:00 h) – 28.10.2018. (22:00 h)
  4. ispit: 29.10. (8:00 h) – 04.11.2018. (22:00 h)
  5. ispit: 05.11. (8:00 h) – 11.11.2018. (22:00 h)
  6. ispit: 12.11. (8:00 h) – 18.11.2018. (22:00 h)
  7. ispit: 19.11. (8:00 h) – 25.11.2018. (22:00 h)
  8. ispit: 26.11. (8:00 h) – 30.11.2018. (12:00 h)

Bodovanje učenika

Bodovi učenika predstavljaju prosjek bodova iz 3 najbolja ispita. Pojedini ispit može se pokrenuti samo jednom i to isključivo u terminu održavanja tog ispita. Nema ponavljanja ispita. Učenik može rješavati svaki od 8 ispita i tako popraviti svoj prosjek ili nadoknaditi propušteni ispit.

Ispit se sastoji od 15 pitanja. Za rješavanje ispita učenici na raspolaganju ukupno imaju 15 minuta (900 sekundi), a vrijeme se mjeri od pokretanja prvog pitanja. Pravo pristupa ispitu je iskorišteno čim je isti pokrenut, bez obzira na rezultat i ishod. 

Bodovanje razreda

Razred se boduje na temelju rezultata učenika iz razreda koji sudjeluju u natjecanju. Osnovni uvjet za bodovanje razreda je da se u natjecanje iz razreda uključi najmanje 5 učenika koji su riješili bar jedan ispit.

Bodovi razreda (A) = prosjek bodova do 5 najboljih učenika iz ispita (B) + bonus bodovi za riješene ispite (C)

Bodovi iz ispita  (B)
Bodovi iz ispita predstavljaju prosjek bodova do 5 učenika s najviše bodova iz ispita koje zadaje MUP. Među 5 učenika s najviše bodova iz ispita ulazi prosjek bodova pojedinog učenika bez obzira na broj riješenih ispita.

Bonus bodovi za riješene ispite (C)
Razred će dobiti 10 bodova za svaki ispit kojeg učenik riješi i to bez obzira na rezultat ostvaren na ispitu. Svaki učenik može svom razredu donijeti maksimalno 40 bonus bodova za  riješene ispite.


Bodovanje škola

Škola se boduje na temelju rezultata učenika iz škole koji sudjeluju u natjecanju. Osnovni uvjet za bodovanje škole je da se u natjecanje iz škole uključi najmanje 20 učenika koji su riješili bar jedan ispit.

Ukupni bodovi škole (D) = prosjek bodova do 20 najboljih učenika iz ispita (A) + bonus bodovi za riješene ispite (C)

Bodovi iz ispita  (A)
Bodovi iz ispita predstavljaju prosjek bodova do 20 učenika s najviše bodova iz ispita koje zadaje MUP. Među 20 učenika s najviše bodova iz ispita ulazi prosjek bodova pojedinog učenika bez obzira na broj riješenih ispita.

Nagrađivanje

Nagrade osvajaju učenici i to za osvojeno prvo do petog mjesta po razredu (uzrastu) srednje škole, tri najuspješnije škole te tri mentora (voditelja natjecanja) iz tri najuspješnije škole.

Tijekom natjecanja škole i učenici mogu pratiti svoj napredak i stanje bodova u natjecanju.

Na kraju natjecanja organizator sastavlja rang listu s pobjednicima. U slučaju jednakog broja bodova škola ili učenika, dobitnici nagrada odredit će se ždrijebom pred tročlanom komisijom koju će činiti predstavnici MUP-a i Moj telekom-a. 

Nagrade za učenike

1. mjesto - Tablet PC s tipkovnicom

2. - 5. mjesto - Eksterna baterija za mobitel (10000mAh)

Nagrade za mentore (voditelje natjecanja)

Laptop 

Nagrade za najuspješnije škole

Tablet PC

Učenici iz najuspješnijih razrednih odjela dobiti će priznanja i diplome.

Kontakt

Sa svim pitanjima vezanim uz natjecanje, obratite se korisničkoj podršci Prometne Učilice na: prometnaucilica@skole.hr

Jeste li znali?

Željeznički promet je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari vožnjom po tračnicama.
To je glavna vrsta kopnenog prometa koji je prodro u sve zemlje. Ekonomičnost tog prometa prisilila je čovjeka da izgradi željezničke pruge preko pustinja, planina i da ih sprovede kroz duge i skupe tunele (Simplon u Švicarskoj 19 730 m). Najdužu željezničku mrežu na svijetu ima SAD, a najgušću Belgija.