<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?><rss version="2.0"><channel><title>Jeste li znali?</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/542</link><description>Jeste li znali?</description><item><title>Tramvaj</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1320</link><description>&lt;p&gt;Tramvaj je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama. Glavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asinkroni motori.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Najdulja tramvajska linija na svijetu je &amp;quot;Belgijski obalni tramvaj&amp;quot;, koji povezuje pet primorskih općina i gradova - od flamanske općine Knokke, pa sve do valonskog gradića Adinkerke. Ukupna dužina ove međugradske linije je 68 km.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Wed, 03 Sep 2014 08:46:48 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1320</guid></item><item><title>Prva dionica ceste</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1298</link><description>&lt;p&gt;U rujnu davne &lt;strong&gt;1924.&lt;/strong&gt; godine talijanski kralj je otvorio &lt;strong&gt;prvu dionicu autoceste na svijetu&lt;/strong&gt;, između Milana i Varesea.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;No, sama ideja ceste s obilježjem autoceste nastala je u Njemačkoj. U Hrvatskoj je prva dionica autoceste otvorena na dionici &lt;strong&gt;Zagreb - Karlovac 29. prosinca 1972. godine.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 12:03:22 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1298</guid></item><item><title>Prvi semafor</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1297</link><description>&lt;p&gt;Prvi &amp;laquo;moderni&amp;raquo; cestovni semafor (crvena i zelena prometna svjetla za upravljanje prometom) postavljen je &lt;strong&gt;1914&lt;/strong&gt;. godine u Clevelandu, SAD.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prvi prometni semafor za željeznički promet osmi&amp;scaron;ljen je &lt;strong&gt;1868.&lt;/strong&gt; godine, u Engleskoj. Patentirao ga je željeznički stručnjak J.P. Knight.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 11:59:04 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1297</guid></item><item><title>Kretanje pješaka </title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1302</link><description>&lt;p&gt;Pje&amp;scaron;aci se moraju kretati&lt;strong&gt; nogostupom&lt;/strong&gt; ili&lt;strong&gt; pje&amp;scaron;ačkom stazom&lt;/strong&gt;, a ako ih nema &amp;scaron;to bliže lijevom rubu kolnika kako ne bi ometali kretanje vozila.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 12:36:09 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1302</guid></item><item><title>Prva vozačka dozvola</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1296</link><description>&lt;p&gt;Prva vozačka dozvola izdana je u Francuskoj 1901. godine.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prva vozačka dozvola u RH izdana je &lt;strong&gt;1910. godine zagrebačkom trgovcu Ferdinandu Budickom&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Samo 4 godine kasnije, &lt;strong&gt;1914&lt;/strong&gt;., u Hrvatskoj vozačku dozvolu po prvi put dobiva i &lt;strong&gt;žena, Alma pl. Balley&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 10:28:32 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1296</guid></item><item><title>Nacionalni program sigurnosti</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1304</link><description>&lt;p&gt;Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, temeljni je dokument i platforma za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa u na&amp;scaron;oj državi &amp;nbsp;na vi&amp;scaron;u, prihvatljiviju razinu od sada&amp;scaron;nje. &lt;span style="line-height: 1.42857143;"&gt;Nacionalni program na području na&amp;scaron;e države postoji od 1994. godine.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;U razdoblju od prihvaćanja provedbe prvog Nacionalnog programa do danas dogodilo se niz promjena u prometu na cestama u Republici Hrvatskoj. Stanje sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj znatno se pobolj&amp;scaron;alo.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;span style="line-height: 1.42857143;"&gt;Od 1.360 poginulih osoba u 1989. godini do 368 poginulih u 2013. godini, uz izuzetno veliko povećanje broja vozila, vozača i prometnih tokova - podatak je koji se mora respektirati. &amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 13:09:35 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1304</guid></item><item><title>Zadržavanje na kolniku 2</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/665</link><description>&lt;p&gt;Da&amp;nbsp;je&lt;strong&gt; na kolniku zabranjeno&lt;/strong&gt; igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i rolama, kao i sanjkanje, skijanje i sl.?&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;div class="content"&gt;
&lt;video class="video-js vjs-default-skin" style="width:100%;" controls="controls" data-setup="{}" height="auto" id="Demo_video" poster="/media/default/partneri/prijava_krug2.png" preload="none" width="auto"&gt;&lt;source src="/media/default/video/05_Pitas_smijes_li.mp4" type="video/mp4" /&gt; &lt;source src="/media/default/video/05_Pitas_smijes_li.ogv" type="video/ogg" /&gt;&lt;/video&gt;
&lt;/div&gt;
</description><pubDate>Tue, 19 Aug 2014 14:38:49 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/665</guid></item><item><title>Prvi bicikl</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/prvi-bicikl</link><description>&lt;p&gt;Prvi bicikl bio je drezina iz 1818., koju je napravio&lt;strong&gt; Carl von Drais&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Vozač se odgurivao nogama po tlu i tako se kretao. &amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Mon, 18 Aug 2014 12:08:40 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/prvi-bicikl</guid></item><item><title>Električni automobili</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1322</link><description>&lt;p&gt;Električni automobil je automobil koji se pokreće elektromotorom, koristeći električnu energiju pohranjenu u akumulatoru, ili drugim uređajima za pohranu energije.&amp;nbsp;&lt;br /&gt;
Električni automobili su bili popularni krajem 19. i početkom 20. stoljeća, dok su unapređenja motora s unutarnjim izgaranjem i masovna proizvodnja jeftinijeg vozila na benzin doveli do smanjenja kori&amp;scaron;tenja vozila na električni pogon.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Električni automobili imaju nekoliko mogućih prednosti u odnosu na konvencionalne automobile s unutarnjim izgaranjem, koje uključuju značajno smanjenje oneči&amp;scaron;ćenja zraka u gradovima, jer oni ne ispu&amp;scaron;taju oneči&amp;scaron;ćenja iz svojih izvora energije tijekom rada i smanjene emisije stakleničkih plinova.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Wed, 03 Sep 2014 08:52:48 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1322</guid></item><item><title>Nogostupi</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1318</link><description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Nogostup je posebno uređena prometna povr&amp;scaron;ina&lt;/strong&gt; namijenjena za kretanje pje&amp;scaron;aka koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Prvi nogostupi potječu od oko 1860. godine u SAD-u. U početku su često bili od drveta. Danas se rade od betona, kamena, asfalta, cigle i dr. Istraživanja su pokazala da nogostupi znatno smanjuju broj prometnih nesreća u odnosu na ceste bez nogostupa.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Tue, 02 Sep 2014 13:51:14 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1318</guid></item><item><title>Prvi električni sportski auto</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1323</link><description>&lt;p&gt;Prvi električni super sportski električni automobil napravljen je u Republici Hrvatskoj, u tvrtki Rimac Automobili. Nazvan je Concept One.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Riječ je o automobilu snage 1.088 konja s pogonom na sva četiri kotača, a posebnost je da svaki kotač pokreće zasebni elektromotor.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Wed, 03 Sep 2014 08:56:29 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1323</guid></item><item><title>Slijepe osobe u prometu</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1301</link><description>&lt;p&gt;Slijepe osobe, kad samostalno sudjeluju u prometu, &lt;strong&gt;trebaju nositi bijeli &amp;scaron;tap ili koristiti psa vodiča kao znak raspoznavanja&lt;/strong&gt;.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Inače, za slijepe osobe koristi se sustav taktilnih povr&amp;scaron;ina na pje&amp;scaron;ačim povr&amp;scaron;inama i to promjenom u teksturi&amp;nbsp;povr&amp;scaron;ine pje&amp;scaron;ačke staze, &amp;scaron;to pomaže slijepim osobama da detektiraju lokacije javnih&amp;nbsp;sadržaja.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Za pomoć kod raspoznavanja pje&amp;scaron;ačke staze koriste se prirodne linije upozorenja&amp;nbsp;i taktilni pojasi za upozorenje.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 12:18:03 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1301</guid></item><item><title>Biciklist na pješačkom</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1303</link><description>&lt;p&gt;Obilježeni pje&amp;scaron;ački prijelaz je dio kolničke povr&amp;scaron;ine namijenjen za prelaženje pje&amp;scaron;aka preko kolnika.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Ako u prometu sudjeluje&amp;scaron; kao biciklist, preko obilježenog pje&amp;scaron;ačkog prijelaza mora&amp;scaron; prijeći kao pje&amp;scaron;ak, gurajući bicikl pored sebe, j&lt;span style="line-height: 1.42857143;"&gt;er&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/strong&gt;&lt;strong style="line-height: 1.42857143;"&gt;&lt;strong&gt;bicikl je vozilo.&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 12:38:42 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1303</guid></item><item><title>Tramvaj u Zagrebu</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1321</link><description>&lt;p&gt;U Zagrebu je konjski tramvaj uveden 5. rujna 1891. godine. Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi električni tramvaj pu&amp;scaron;ten je u promet 18. kolovoza 1910. godine.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Danas, tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (&amp;scaron;irina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm).&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Wed, 03 Sep 2014 08:48:36 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1321</guid></item><item><title>Prvo vozilo na parni pogon</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1299</link><description>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Nicolas-Joseph Cugnot&lt;/strong&gt;, poznati francuski inžinjer i izumitelj, je 1769. godine konstruirao prvo &lt;strong&gt;vozilo na parni pogon&lt;/strong&gt;.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Eksperimentirajući s radnim modelima vozila namijenjenim za prijevoz topova na parni pagon za potrebe francuske vojske, uspje&amp;scaron;no je rije&amp;scaron;io problem prijenosa snage pare preko klipa u kružno kretanje.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Vozilo je navodno težilo 2.5 tone, a prema nekim izvorima moglo se kretati brzinom od 2.25 milja na sat.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 12:08:57 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1299</guid></item><item><title>Kaciga</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/13483</link><description>&lt;p&gt;Za vrijeme vožnje na cesti, &lt;strong&gt;vozači bicikla mlađi od 16 godina&amp;nbsp;moraju na glavi nositi za&amp;scaron;titnu kacigu&lt;/strong&gt;, a u suprotnom bit će kažnjeni novčanom kaznom.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Mon, 05 Oct 2015 15:42:26 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/13483</guid></item><item><title>Djeca stradala u vozilima</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1295</link><description>&lt;p&gt;Da djeca najvi&amp;scaron;e stradavaju kao putnici u automobilima roditelja?&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Od 26-oro poginule djece u 2011. godini, njih 13 stradalo je kao putnici u vozilima svojih roditelja, 11 kao pje&amp;scaron;aci i 2 kao vozači bicikla.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 10:12:34 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1295</guid></item><item><title>Prometni znakovi</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1294</link><description>&lt;p&gt;... da se &lt;strong&gt;prometni znakovi &lt;/strong&gt;postavljaju i održavaju tako da ih sudionici u prometu mogu &lt;strong&gt;na vrijeme i lako uočiti i danju i noću&lt;/strong&gt; te pravovremeno postupiti u skladu s njihovim značenjem.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Fri, 29 Aug 2014 09:59:00 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1294</guid></item><item><title>Alkohol - česti uzrok teških prometnih nesreća</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/31470</link><description>&lt;p&gt;Nastradali sudionici prometnih nesreća koje su skrivile osobe mlađe od 24 godine koje nisu smjele upravljati motornim vozilom u 2016. godini&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Mon, 17 Jul 2017 12:42:30 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/31470</guid></item><item><title>Željeznički promet</title><link>http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1319</link><description>&lt;p&gt;Željeznički promet je proces premje&amp;scaron;tanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari vožnjom po tračnicama.&lt;br /&gt;
To je glavna vrsta kopnenog prometa koji je prodro u sve zemlje. Ekonomičnost tog prometa prisilila je čovjeka da izgradi željezničke pruge preko pustinja, planina i da ih sprovede kroz duge i skupe tunele (Simplon u &amp;Scaron;vicarskoj 19 730 m).
Najdužu željezničku mrežu na svijetu ima SAD, a najgu&amp;scaron;ću Belgija.&lt;/p&gt;
</description><pubDate>Wed, 03 Sep 2014 08:44:44 GMT</pubDate><guid isPermaLink="true">http://ucilica.skole.hr:80/Contents/Item/Display/1319</guid></item></channel></rss>